U radu koristimo najmoderniju računalnu opremu i programske pakete kompatibilne s BIM standardima:

Ceste i željeznice

CARD/1, Platea, Autodesk Civil3D, Infraworks, Navisworks

Mostovi i inženjerske konstrukcije

Sofistik, ArmCAD 2000, Autodesk Revit

Hidrotehnički objekti

Canalis, Aquaterra, Urbano, WaterCAD, EPANET, EPA SWMM, HEC-RAS i HEC-HMS

Zaštita od buke

SoundPLAN

Elektro i komunikacijske instalacije

Relux, DiaLUX evo, Ecodial

Petlja
Djelatnost IPZ-a obuhvaća pretežno građevine niskogradnje, i to:

Autoceste

Državne ceste i ceste nižeg ranga

Čvorovi
- interregionalni čvorovi između dviju autocesta ili brzh cesta
- čvorovi tip “truba” - ulaz/izlaz s autoceste

Cestarinski prolazi

Zatvoreni sustav naplate
- čeoni cestarinski prolazi
- cestarinski prolazi na čvorovima

1999-2009
Autocesta A1: Zagreb – Split – Dubrovnik

Dionice: Bosiljevo – Josipdol; Žuta Lokva – Otočac; Benkovac – Pirovac; Skradin - Šibenik; Šestanovac – Zagvozd; Zagvozd – Ravča

Ukupna duljina dionica: 134 km

Autocesta A1 najduža je i najznačajnija autocesta u Hrvatskoj, čineći okosnicu državne prometne mreže. Povezuje glavni grad Zagreb s Dalmacijom i ključna je za gospodarstvo, turizam i ravnomjeran razvoj zemlje.

A1 prolazi kroz vrlo raznolike terene – od nizina središnje Hrvatske, preko planinskih područja Like i Gorskog kotara, do krških područja Dalmacije. Na trasi se nalazi više od 400 objekata (mostova, vijadukata, tunela).

Na trasi se nalazi više mostova i vijadukata te tunela, od kojih su najznačajniji vijadukt „Dobra“ na dionici „Bosiljevo – Jospidol“, tunel „Plasina“ i vijadukt „Oreškovići“ na dionici Žuta Lokva – Otočac, PUO „Krka“ i vijadukt „Draga“ na dionici Skradin – Šibenik, vijadukt „Rašćane“ na dionici Zagvozd – Ravča.

INVESTITOR: Hrvatske autoceste

1989-2007
Autocesta A2: Krapina - Macelj

Ukupna duljina dionica: 60 km

Autocesta A2 dio je međunarodnog cestovnog pravca koji povezuje Zagreb sa slovenskom granicom na Maclju i dalje prema Mariboru, Grazu i Beču. Time je A2 ključna za povezivanje Hrvatske sa srednjom Europom i paneuropskim koridorima. Povezuje Hrvatsku sa srednjoeuropskim tržištima i glavnim europskim prometnim koridorima. Omogućuje brži i sigurniji promet prema Sloveniji i Austriji. Ima ključnu ulogu u turizmu, jer mnogi gosti iz srednje Europe koriste upravo ovaj pravac za dolazak u Hrvatsku.

Najznačajniji objekti su: vijadukt „Krapina“, vijadukt „Đurmanec“ i tunel „Sveta Tri Kralja“

INVESTITOR: AZM

1974-2007
Autocesta A3: Zagreb – Lipovac

Ukupna duljina dionica: 260 km

Autocesta A3, poznata i kao slavonska autocesta, najvažnija je istočno-zapadna prometnica u Hrvatskoj i dio je međunarodnog Paneuropskog koridora X. Povezuje Sloveniju i zapadnu Europu s istokom Hrvatske i Srbijom, a time i središnju i jugoistočnu Europu.

Prve dionice izgrađene su još 1970-ih godina kao dio tadašnje autoceste Bratstva i jedinstva (Ljubljana – Zagreb – Beograd). Do 1990-ih dovršena je gotovo cijela trasa kroz Hrvatsku. Nakon Domovinskog rata obnovljena je i modernizirana, a 2007. u cijelosti puštena u promet u punom profilu autoceste.

A3 prolazi kroz pretežno ravničarski krajolik Posavine i Slavonije, što omogućava dobre uvjete vožnje. Na trasi se nalaze brojna odmorišta, a cestu karakterizira gust promet, posebno tranzitnog teretnog prometa prema Srbiji i jugoistočnoj Europi.

INVESTITOR: Hrvatske autoceste

1990-2003
Autocesta A4: Sveta Helena (Zagreb) – Varaždin – Goričan

Dionice: Sv. Helena – Varaždin i Novi Marof – Goričan

Ukupna duljina dionica: 60 km

Autocesta A4 ključna je sjeverna prometnica Hrvatske, koja povezuje glavni grad Zagreb s Međimurjem i graničnim prijelazom Goričan prema Mađarskoj. Ona je dio Paneuropskog koridora Vb (Budimpešta – Varaždin – Zagreb – Rijeka) i predstavlja važnu međunarodnu vezu između Hrvatske, Mađarske i dalje srednje Europe.
 Autocesta A4 doprinosi regionalnoj povezanosti i dio je šire europske TEN-T prometne mreže, čime Hrvatsku povezuje s glavnim pravcima kontinentalne Europe.

A4 prolazi kroz ravničarski i blago brežuljkasti krajolik Hrvatskog zagorja, Varaždinske i Međimurske županije. Na trasi se nalazi više mostova i vijadukata preko rijeka i potoka, a najznačajniji objekt je most preko Drave kod Varaždina.

INVESTITOR: Hrvatske autoceste

2003
Autocesta A5: Beli Manastir – Osijek – Svilaj

Dionice: Đakovo – Sredanci – granica BiH

Ukupna duljina dionica: 26 km

Autocesta A5 čini osovinu sjever–jug u istočnoj Hrvatskoj i dio je međunarodnog Paneuropskog koridora Vc, koji povezuje Budimpeštu preko Osijeka i Sarajeva s lukom Ploče na Jadranu. To je jedina hrvatska autocesta u potpunosti smještena u Slavoniji i Baranji.

A5 je od strateške važnosti za povezivanje Slavonije i Baranje s ostatkom Hrvatske te za međunarodni promet prema Bosni i Hercegovini i dalje prema Jadranu. Na križanju s autocestom A3 je interregionalno čvorište „Sredanci“ , a najznačajniji objekt je most „Svilaj“ preko rijeke Save, na granici s BiH.

INVESTITOR: Hrvatske autoceste

2004-2008
Autocesta A6: Zagreb - Rijeka

Dionice: Bosiljevo – Vrbovsko – Ravna Gora – Delnice - Oštrovica

Ukupna duljina dionica: 85 km

Autocesta A6 ključna je prometnica između hrvatskog kontinenta i Kvarnera. Zajedno s autocestom A1 čini dio Autoceste Zagreb – Split – Rijeka, a prometno povezuje glavni grad sa značajnom jadranskom lukom Rijeka. Ujedno je i dio međunarodnog Paneuropskog koridora X te TEN-T mreže.

Najznačajniji objekti su: vijadukt „Zečeve Drage“, vijadukt „Golubinjak“, vijadukt „Hreljin“, most „Bajer“, tunel „Javorova Kosa“ i tunel „Tuhobić“

INVESTITOR: Hrvatske autoceste

1989-2016
Autocesta A8 i A9: Istarski Y

Dionice A8: Rogovići – Kanfanar; Rogovići – Tunel Učka

Ukupna duljina dionica: 45 km

Dionice A9: Buje – Nova Vas – Višnjan; Medaki – Kanfanar

Ukupna duljina dionica: 31 km

Autoceste A8 (istočni krak) i A9 (zapadni krak) čine Istarski ipsilon, odnosno glavne prometnice koje povezuje unutrašnjost Istre te se spaja na autocestovnim sustavima u kontinentalnoj Hrvatskoj i Sloveniji. Omogućuje brži i sigurniji pristup turistima iz srednje Europe, čime izravno utječe na gospodarstvo Istre.

Najznačajniji objekti na A8: vijadukt „Mećari“, vijadukt „Gorenja Vas“, a na A9 : vijadukt „Limska Draga“ i vijadukt „Mirna“

INVESTITOR: Bina Istra

2008-2024
Autocesta A11: Zagreb - Sisak

Dionica: Lekenik - Sisak

Ukupna duljina dionica: 11 km

Autocesta A11 čini važnu vezu između Zagreba i Siska, povezujući glavni grad središnje Hrvatske s industrijskim i logističkim središtem Sisačko-moslavačke županije. Povezuje Sisak s autocestovnom mrežom, što je ključno za razvoj gospodarstva i industrije (rafinerija, metalna industrija). Smanjuje tranzitni promet kroz Lekenik i druga naselja, povećavajući sigurnost lokalnih prometnica. Omogućuje brži pristup Zagrebu i zračnoj luci Franjo Tuđman, što je važno i za lokalno stanovništvo i za gospodarstvo.

INVESTITOR: Hrvatske autoceste

2003
Brza cesta DC8: Stobreč – Dugi Rat - Omiš

Dionice: Dugi Rat - Omiš

Ukupna duljina dionica: 10 km

DC8, poznata i kao Jadranska magistrala, jedna je od najvažnijih prometnica duž hrvatske obale. Dugačka je prometna osovina koja povezuje Dalmatinske gradove, turistička središta i otoke, te služi kao alternativa autocesti A1 za lokalni i sezonski promet. Smještena uz jadransku obalu i rijeku Cetinu, dionica prolazi kroz brežuljkasti teren i krške obalne dijelove.

Najznačajniji objekti su most Cetina i tunel Omiš.

INVESTITOR: Hrvatske autoceste

2008-2023
Državna cesta DC414:Sparagovići – Doli na Pelješcu

Ukupna duljina dionica: 18 km

DC414 je ključna prometnica na poluotoku Pelješcu, koja povezuje unutrašnjost poluotoka sa središnjim i južnim naseljima.

Omogućuje siguran i brz promet za lokalno stanovništvo i turiste u sezoni.

Pomaže u integraciji Pelješca u širi prometni sustav Hrvatske uključujući pristup autocesti A1 preko Ploča i trajektnim linijama prema otocima te kontinuiranu cestovnu povezanost s Dubrovnikom.

Najznačajniji objekti su vijadukt „Prapratno“ i most „Ston“, te tuneli „Polakovica“ i „Supava“.

INVESTITOR: Hrvatske autoceste

Tehnička dokumentacija u dijelu prometne signalizacije i opreme

Za sve svoje projekte IPZ d.d. sa svojim stručnjacima izrađuje projektnu dokumentaciju u dijelu Prometne signalizacije i opreme, Semaforizacija cestovnog i tramvajskog prometa, Nosivih konstrukcija prometne signalizacije, Cestovne rasvjete, Urbane opreme, Elektroinstalacija i napajanja cestovnih sustava, Kabelske kanalizacije (EKI, DTK).

Petlja

Ovlašteni smo za izradu Revizija cestovne sigurnosti koju radimo na vanjskim projektima za razne investitore.

Posebno smo ponosni i na dio projektne dokumentaciju u dijelu ITS sustava koju također osim za svoje projekte izrađujemo i za vanjske naručitelje. Možemo se pohvaliti da je po našim projektima u dijelu prometa i PIS-a (Prometno informacijskog sustava) upravo završeno opremanje Tunela Učka (L=5,63 km).