Izrađujemo projekte sustava vodoopskrbe s pripadajućim objektima (vodospremama, crpnim stanicama, zahvatima, crpilištima, podmorskim cjevovodima), projekte sustava odvodnje otpadnih voda s objektima (kolektorima, crpnim stanicama, retencijama i uređajima za pročišćavanje otpadnih voda), sustave odvodnje oborinskih voda s autocesta, željezničkih pruga, zračnih luka i svih vrsta prometnica i objekata na njima (mostovi, vijadukti, podvožnjaci, nadvožnjaci, tuneli, kao i hidrantske mreže i vodospreme za gašenje požara u tunelima) te projekte vanjske odvodnje s uređenjem i regulacijama vodotoka. Naša rješenja kombiniraju tehničku pouzdanost i očuvanje okoliša, stvarajući dugoročno održivu infrastrukturu.

2002-2007
Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba (CUPOV) Grada Zagreba

Veličina izgradnje Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOV) Grada Zagreba planirana je za opterećenje od 1,200.000 ES.  Izgradnja CUPOV-a Grada Zagreba odvijala se u dvije osnovne faze. Prva faza obuhvaćala je  izgradnju mehaničkog dijela uređaja (prethodni stupanj pročišćavanja otpadnih voda) s privremenim ispustom u GOK. 

U drugoj fazi izvela se dogradnja biološkog dijela uređaja i obrada mulja. Prva i druga faza za CUPOV imaju uporabnu dozvolu i pušten je u rad 23.10.2008. god.   

Za dogradnju CUPOV-a za 3. stupanj pročišćavanja za uklanjanje dušika i fosfora izdana je Građevinska dozvola.

INVESTITOR: Grad Zagreb

2013-2015
Novi putnički terminal ''Međunarodne zračne luke Zagreb-Franjo Tuđman'' (MZLZ) s priključnim prometnicama i infrastrukturom

Zračna luka Zagreb je glavna međunarodna zračna luka u Hrvatskoj i jedan od primarnih prometnih izlaza iz Republike Hrvatske prema Europi i ostatku svijeta. 

U cilju zaštite okoliša i sprječavanja prodora onečišćenih voda u podzemlje, na području MZLZ je napravljen kontrolirani, zatvoreni vodonepropusni sustav odvodnje i pročišćavanja svih otpadnih voda s postojeće uzletno – sletne staze  i sa svih ostalih manevarsko – operativnih površina (nove i stare stajanke, voznih staza i dr.) te sa svih prometnica sa zračne i zemaljske strane i parkirališta.  

Kompletna odvodnja je uključivala izgradnju cjevovoda profila 540-2400 mm u ukupnoj duljini od cca 30 km, izgradnju separatora, preljevnih građevina, crpnih stanica kapaciteta 7000 l/s, retencija, rezervoara za smještaj kemikalija za odleđivanje aviona (spremnici glikola) te odvod iz retencije čistih voda prema Savi i retencije zagađenih voda prema Centralnom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba.

INVESTITOR: Međunarodna zračna luka Zagreb

2020-2025
Aglomeracija Jelsa-Vrboska i Stari Grad

Izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda aglomeracije Jelsa-Vrboska i Stari Grad te sustava javne vodoopskrbe na istom području, prihvaćena je za sufinanciranje u sklopu Operativnog programa “Zaštite okoliša” za razdoblje 2007-2013. 

Kroz izgradnju aglomeracije ostvareni su glavni ciljevi - ukidanje postojećih ispusta nepročišćenih voda, zaštita recipijenta (more) od prekomjernog onečišćenja za vrijeme kišnih razdoblja, osiguranje dostatnog kapaciteta kolektorske mreže u sušnom i kišnom razdoblju, smanjenje infiltracije stranih voda u podzemlje, smanjene gubitaka pitke vode, sigurna opskrba pitkom vodom, poglavito u trenutcima maksimalne potražnje kao i optimizacija sustava vodoopskrbe.

Projekt je obuhvaćao izgradnju mreža odvodnje i vodoopskrbe sa  cca 60 km mreže otpadnih voda, cca 60 km vodoopskrbne mreže, 12 crpnih stanica za otpadne vode, 1 hidroforsku stanicu za pitku vodu, 18 mjerno-regulacijskih okana pitke vode i rekonstrukcija u postojećoj vodospremi.

Zajedno sa uređajima za pročišćavanje otpadnih voda (2 kom) , podmorskim ispustima (2 kom) i pristupnim putovima - vrijednost investicije je bila cca 73 milijuna eura.

INVESTITOR: INVESTITOR: Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa

Suinvestitori: EU Kohezijski fond, Hrvatske vode, Ministarstva (MRRFEU i MZOZT)

Partneri: Grad Stari Grad i Općina Jelsa

2013
Vodoopskrba otoka Hvara Podmorski cjevovod Brač-Hvar

Polaganjem podmorskog cjevovoda između plaže Dugi Rat na otoku Braču i uvale Oskorušica na otoku Hvaru riješio se problem nedostatne količine pitke vode u ljetnom periodu na otoku Hvaru. 

Podmorski cjevovod je profila 350 mm, ukupne duljine 5.401,0 m.  Uz podmorski cjevovod su izvedene prelazne komore na otoku Braču i otoku Hvaru sa spojem kopnenog na podmorski cjevovod, te veza na telemetrijski sustav vodovoda otoka Hvara.

INVESTITOR: Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa

2004
Vodoopskrbni sustav Radovin-Jovići Vodosprema 'Jovići'

Vodosprema 'Jovići', volumena V=250 m3  s pripadajućim cjevovodima je dio vodoopskrbnog sustava Radovin-Jovići. Vodosprema je u funkciji kontrarezervoara, radi pokrivanja neravnomjernosti u dnevnoj potrošnji sustava vodoopskrbe. Sustav je povezan na gravitacijski cjevovod sjevernog pravca  -  regionalni cjevovod Zrmanja – Zadar, a sve je dio sustava vodoopskrbe zadarskog područja.

INVESTITOR: Vodovod d.o.o. Zadar

2001
Vodosprema 'Kupinečki Kraljevec'

Vodosprema 'Kupinečki Kraljevec', zapremnine 300 m3 se nalazi u visinskoj zoni 'Kupinečki Kraljevec – D. Dragonožec' i njenom izgradnjom se omogućila vodoopskrba i dovod vode u okolna mjesta obuhvaćena zonom koja je ograničena Lukšićima, Markuševcem Turopoljskim, Donjim Dragonožcem i Havdić Selom.

INVESTITOR: Grad Zagreb

2003
Građevno-strojarska rekonstrukcija crpne stanice 'Jaruga I'

Crpna stanica je dio i jedna je od najstarijih hidroelektrana za proizvodnju izmjenične struje u svijetu. Sagrađena je ispod slapa Skradinskog buka na rijeci Krki, što je danas unutar Nacionalnog parka Krka i dio je vodoopskrbnog sustava šibenskog područja.

Građevno-strojarskom rekonstrukcijom je, između ostalog, bila obuhvaćena ugradnja novih crpnih agregata, nove turbine, tlačne posude za kompenzaciju hidrauličkog udara, nova montaža unutar strojarnice crpne stanice te građevinska rekonstrukcija vanjskog i unutarnjeg objekta CS 'Jaruga I'.

INVESTITOR: Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik

2003
Kanalizacijska crpna stanica 'Mičevec'

Izgradnjom crpne stanice 'Mičevec' i glavnog dovodnog kanala do Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zagreb (CUPOVZ), sve otpadne vode s područja Novog Zagreba na desnoj obali Save se transportiraju u CUPOVZ.

Ugrađene su dvije skupine crpki – za dovod do CUPOVZ, ukupnog kapaciteta 1500 l/s i crpke za prebacivanje preljevnih voda u rijeku Savu, kapaciteta 2500 l/s.

INVESTITOR: Grad Zagreb

2001
Infrastrukturna građevina na raskrižju Radnička-Slavonska u Zagrebu Glavni odvodni kanal (GOK)

Izgradnjom GOK-a s pripadajućim spojnim i preljevnim građevinama, osigurao se zahtjevni standard odvodnje najzagađenijeg dijela voda grada Zagreba prema centralnom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.  Kolektor je dimenzioniran na protoku od 65 m3/s.

Od Slavonske avenije do Kanalskog puta kolektor je trasiran u osi Radničke ceste, dok se nastavno vraća u os postojećeg GOK-a. Dimenzije zatvorenog GOK-a od Slavonske avenije do ušća kolektora Savica su 10,9x3,5 m, a od kolektora Savica do novog preljeva 10,9x4,0 m.

INVESTITOR: Grad Zagreb

2000
Laguna na autocesti A1: Zagreb – Split – Dubrovnik
Dionica: Bosiljevo – Josipdol

Radi zaštite podzemnih vodnih resursa, na dionici autoceste A1 izgrađen je, prema vodopravnim uvjetima i režimima vodozaštite, zatvoreni sustav odvodnje s kontroliranim ispuštanjem i pročišćavanjem oborinskih voda.

Nepropusna unutarnja odvodnja je obuhvaćala izgradnju sustava cijevi, slivnika, okana, preljevnih građevina kako na otvorenoj trasi, tako i na objektima i u tunelima s prikupljanjem i odvođenjem  na separatore, iz kojih se dalje, na nekim dionicama zbog osjetljivosti područja, pročišćena voda odvodi na dodatni stupanj pročišćavanja u lagunu, a tek potom prema recipijentu.

INVESTITOR: Hrvatske autoceste

2006-2009
Rekonstrukcija i gradnja prometnih objekata u Cavtatu

Izgradnja nove obale u uvali Tiha u Cavtatu sa izgradnjom nova dva gata i uređenjem šetnice, te rekonstrukcija plivališta i autobusne postaje Cavtat.

INVESTITOR: Konavosko komunalno društvo d.o.o., Čilipi